субота, 26. јул 2025.

Kako prepoznati da li je dete zaista spremno za školu?

 



Spremnost za školu nije samo pitanje da li dete zna slova i broje. To je složena kombinacija emocionalne, socijalne, fizičke i kognitivne zrelosti.

Znakovi da je dete spremno za školu:

  • Može da se odvoji od roditelja bez prevelike uznemirenosti.

  • Razume i prati jednostavne upute (2-3 koraka).

  • Ima osnovne veštine samostalnosti (oblačenje, korišćenje toaleta, pakovanje rančića).

  • Pokazuje radoznalost i interesovanje za učenje kroz igru.

  • Ume da komunicira sa vršnjacima i rešava jednostavne konflikte.


Koje veštine su važnije od brojanja i pisanja imena?

Predškolske veštine koje su ključne za uspešan početak školovanja su:

  • Samoregulacija: Može da sačeka red i da se smiri posle uzbuđenja.

  • Fina motorika: Koristi makazice, drži olovku pravilno, boji unutar linije.

  • Socijalne veštine: Deli, pregovara, zna kada da se javi.

  • Razumevanje vremena i rutine: Razume redosled aktivnosti (npr. prvo doručak, pa vrtić).

  • Govorne veštine: Izražava svoje potrebe, prepričava događaje, pažljivo sluša druge.


Kako razvijati ove veštine kroz igru i svakodnevne aktivnosti?

Sve ove važne veštine možete razvijati kod kuće, bez ikakvih radnih sveski. Evo nekoliko jednostavnih načina:

  • Pomoć u kuhinji: Brojanje kašika brašna, pravljenje sendviča, pranje voća — razvija pažnju, logiku i finu motoriku.

  • Igre uloga: Igrajte “prodavnicu”, “školu” ili “kuvara” — vežba komunikaciju i emocionalne veštine.

  • Igre sa pravilima: “Čoveče ne ljuti se”, slagalice — uče čekanje na red, planiranje i strpljenje.

  • Crtanje, bojenje i plastelin: Jačaju mišiće šake, pažnju i kreativnost.


Zašto crtanje i bojenje znače više od bubanja slova?

Crtanje pomaže razvoju:

  • Fine motorike — priprema ruku za pisanje.

  • Izražavanja emocija kroz boje i oblike.

  • Pažnje, koncentracije i strpljenja.

  • Pozitivnog stava prema učenju i kreativnom izražavanju.


Kako psihološki pripremiti dete i ojačati mu samopouzdanje?

  • Pričajte pozitivno o školi — čitajte priče o školarcima i posetite školu zajedno.

  • Ne upoređujte dete sa drugima — svako dete ima svoj tempo razvoja.

  • Hvalite trud, a ne samo rezultat — na primer: „Baš si se potrudio da isečeš to sam“ umesto samo „Bravo!“


Kada i kako uvesti školsku rutinu bez stresa?

Idealno je da rutinu uvedete dva meseca pre polaska u školu, postepeno i sa strpljenjem:

  • Buđenje i spremanje u isto vreme svakog dana.

  • Vreme za užinu, učenje kroz igru i odmor.

  • Večernja rutina sa čitanjem i gašenjem svetla u isto vreme.

Rutina daje detetu osećaj sigurnosti i predvidivosti, što značajno smanjuje anksioznost.


Zaključak: Spremnost za školu je mnogo više od znanja slova i brojeva. Fokusirajte se na razvoj emocionalnih, socijalnih i motoričkih veština kroz svakodnevne aktivnosti i igru, i tako pripremite svoje dete za uspešan i srećan početak školovanja!



                                                                            Pripremila:Gordana Maksimović - Master logoped

Zašto je čitanje DECI danas važnije nego ikada?

 


                                  





U svetu u kome deca satima provode vreme gledajući TikTok, YouTube ili igrajući igrice, sve se više gube ne samo sposobnost pažnje, već i dubina razumevanja i koncentracije. Deca teško mogu da slušaju priču dužu od 5-10 minuta, dok istovremeno mogu sate provesti ispred ekrana.

Zašto je to problem?
Jer pažnja je kao mišić — ako se ne vežba, slabi. A čitanje knjiga je jedna od najvažnijih vežbi za razvijanje pažnje, mašte, kritičkog razmišljanja i govora. Čitanje ne samo da pomaže deci da razviju rečnik i govor, već ih uči i strpljenju, povezivanju ideja i postavljanju pitanja o svetu oko sebe.

Digitalni svet menja njihov mozak — reprogramira ga da traži instant nagrade i površne informacije. To vodi do dece koja su pasivni konzumenti sadržaja, a ne aktivni istraživači znanja.

Kako pomoći deci da zavole čitanje?
➡️ Uključite knjige u svakodnevicu – čitajte zajedno, pričajte o pričama, postavljajte pitanja.
➡️ Ograničite vreme provedeno ispred ekrana, posebno pre spavanja.
➡️ Podstičite radoznalost i komunikaciju – neka deca postavljaju pitanja, razgovarajte o svemu što ih zanima.
➡️ Budite primer – deca uče posmatrajući odrasle, pa ako vide da volite knjige, i oni će želeti da ih otkriju.

Zajedno možemo pomoći deci da razviju pažnju i kreativnost koja im je potrebna da budu ne samo dobri govornici, već i razmišljajuće, radoznale i samostalne ličnosti.

📖 Zato, otvori knjigu – otvori vrata mašte i budućnosti! 🌟


                                                       Gordana Maksimovi- Master logoped